Od 2015. godine, strani državljani su u Hrvatskoj kupili oko 80.000 nekretnina, što otvara pitanje kakav utjecaj to ima na naše tržište nekretnina i što možemo očekivati s uvođenjem poreza na nekretnine. Priobalni krajevi, od Istre do Dalmacije, postali su omiljena odredišta investitora iz Njemačke, Austrije, Slovenije i drugih zemalja. Oni u našoj zemlji ne vide samo odmor već i priliku za sigurne investicije.
Prema podacima Porezne uprave, čak 25.000 stranih kupaca u međuvremenu je postalo hrvatskim državljanima, dok je 55.000 ostalo u statusu stranaca. Najveći interes stranih investitora usmjeren je na Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku i Istarsku županiju, gdje apartmani i stanovi preplavljuju tržište. Turistički sektor doživljava procvat, a strani vlasnici postaju stalni dio tih jadranskih zajednica.
Priobalna idila i poslovna praznina
I dok naši priobalni gradovi postaju kozmopolitski centri, gdje se sve češće čuju strani jezici, poslovni prostori i dalje zjape prazni. Od ukupnih 80.000 nekretnina kupljenih od 2015. godine, stranci su preuzeli jedva 2.500 kvadrata poslovnog prostora. I dok se stambeni objekti nižu jedan za drugim, poslovni prostori kao da su ostali u sjeni ovog investicijskog buma. Gradovi rastu, turisti dolaze, ali ozbiljnija poslovna ulaganja izostaju.
Ovaj kontrast između masovnih kupnji apartmana i zanemarivanja poslovnog prostora otvara pitanja o dugoročnoj održivosti ovakvog rasta. Ako je turistička sezona naš adut, što će ostati izvan sezone? Hoćemo li vidjeti pravi gospodarski napredak ili će ovaj val stranih ulaganja ostati ograničen na turistički sektor, ostavljajući poslovne mogućnosti netaknutima?
Porez na nekretnine: Novi izazovi za strance i domaće tržište
Najava uvođenja poreza na nekretnine mogla bi značajno promijeniti dinamiku tržišta. Pitanje koje se postavlja jest – hoće li strani investitori nastaviti kupovati stanove i apartmane ako im država uvede dodatna financijska opterećenja? Hoće li nova porezna politika dovesti do smanjenja interesa stranaca za hrvatske nekretnine, ili će bogatiji investitori pronaći način da zaobiđu nova pravila?
S druge strane, domaći građani, već pritisnuti rastućim cijenama stanovanja, mogli bi biti dodatno pogođeni novim porezima. Pitanje je kako će vlasti usmjeriti ta sredstva – hoće li to dovesti do pravednije raspodjele resursa, ili će koristi opet osjetiti samo mali dio stanovništva? Ključno je da se porezna politika oblikuje s jasnim ciljem stvaranja održivog i uravnoteženog tržišta koje će koristiti svim građanima, a ne samo privilegiranima.
Tržište nekretnina u Hrvatskoj, osobito na obali, pred velikim je izazovima. Strani ulagači nesumnjivo oblikuju budućnost ovih prostora, ali pravo pitanje jest hoćemo li uspjeti iskoristiti taj interes kako bismo stvorili dugoročnu stabilnost i prosperitet. Uvođenje poreza na nekretnine moglo bi biti ključan korak u reguliranju tržišta, no ovisi o tome hoće li se porezi pravedno raspodijeliti i hoće li domaći ljudi također osjetiti koristi.
Budućnost tržišta nekretnina ne smije biti ograničena samo na turističke destinacije. Potrebno je poticati i razvoj poslovnih prostora, stvaranje radnih mjesta i jačanje gospodarstva, kako bi cijela zemlja osjetila koristi od investicijskog interesa koji dolazi iz inozemstva. Odluke koje sada donosimo oblikovat će našu budućnost – hoćemo li je dočekati spremni?